Пређи на главни садржај

HINT: Pticologija na srpskom i majica za dž.

Web sajtovi sa kvizovima za identifikaciju ptica nisu nikakva novost. Ono što jeste novost jeste sajt Bird Identification koji ima i verziju na srpskom - Prepoznavanje ptica.

Radi se o sajtu norveškog Nord-Trøndelag University Collega koji je okupio širok krug saradnika u cilju da identifikaciju ptica i usavršavanje tog znanja i veštine ponudi na svim evropskim jezicima. Zahvaljujući trudu volontera LOA, posebno Željku Stanimiroviću i Nikoli Stanojeviću, možete učiti o izgledu i glasanju ptica na svom jeziku, uključujući i naše nazive vrsta.

Dakle, kliknete na sledeći link http://www.birdid.no/index.php, pa u padajućem meniju odaberete Serbian (za sada poslednji) i potom pratite uputstva na svom jeziku. Za početak krenite na Kviz za obuku. Kviz ima 6 nivoa. U prva četiri su samo ptice Srbije, a na petom i šestom su ptice cele Evrope.  

Prvi nivo su ptice iz parkića ispred zgrade, koje vidite i kroz prozor. Drugi nivo su najčešće ptice koje žive nedaleko naselja i u parkovima. Treći nivo su sve redovne vrste u Srbiji (stanarice, gnezdarice selice, prolaznice, zimovalice). Četvrti nivo su sve vrste ikada zabeležene u Srbiji. Peti nivo je redovni nivo za ptice Evrope (kao treći nivo, samo za celu Evropu), a šesti nivo su sve vrste koje postoje na spisku za Evropu (razne vrste ševa, strnadica, itd. koje doleću iz Sibira i Bliskog istoka)

A kada se malo okuražite, preporučem da se registrujete i upustite u Zvanični test. Po okončanju tog zvaničnog testa, besplatno ćete na kućnu adresu dobiti sertifikat i majicu sa logotipom sajta – provereno i iz Srbije, funkcioniše.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj… ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti. Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom. Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasp