Пређи на главни садржај

Knjige i aplikacije za pametne telefone za dž.


Ključevima – priručnicima za identifikaciju ptica sam se u više navrata bavio, ali sam tada opisivao knjige dostupne u domaćim knjižarama. No, godine su prošle, a po tim knjižarama se, tada nova i stidljivo ponuđena odeljenja prirodnjačkih izdanja pogasila i svela na one priručnike za kučkare i mačkare, te za držače ptica po kavezima, što sa prirodnjačkom literaturom ima veze koliko i Stari zavet sa Poreklom vrsta.

Ovako ili onako, Collins 2 (Collins Bird Guide - Svensson, Mullarney & Zetterström) je oduvao konkurenciju s polica i iz terenskog ranca, pa, iako te knjige čuvam iz sentimentalnih razloga, sve ih ređe koristim. No, ova knjiga je velika i teška koliko i Ptice juga Afrike ili Ptice Indijskog potkontinenta – a svaka od tih pokriva bar dva puta više vrsta. Moja averzija prema debljini ove knjige ide dotle da na putovanja nosim i svoj omiljeni Beasley ključ (The New Birdwatcher's Pocket Guide to Britain and Europe - Peter Hayman, Rob Hume) koji bukvalno staje u džep košulje, pa tada Collinsa ostavljam u kolima kao backup.

Postoje još dva izdanja posebno preporučljiva potpunim početnicima, pa i malo iskusnijim: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja (Dragan Simić, Slobodan Puzović) i Ptice Hrvatske i Europe sa Severnom Afrikom i Srednjim Istokom (Heinzel, Fitter & Parslow).
Poslednjih godina su se pojavili ključevi kao besplatne aplikacije za pametne telefone. Moja omiljena je Aviasoft (http://www.aviasoft.co.uk/), koja nudi ključeve za ptice i cveće, insekte i drveće, gljive i gmizavce, itd. Ja sam instalirao samo ptice, radi odlično i ne usporava telefon (koji je već i bio iritantno spor, pa tu ne vidim razliku). Mimo onoga što nudi papirno izdanje Collinsa, Aviasoft daje i po jednu fotografiju svake vrste, te kratke audio klipove (10-30 sec) svih vrsta Zapadnog Palearktika. Lako se pretražuje (to ovako izgleda), posebno zgodno kod audio klipova (od ranije sam imao glasanje mnogih vrsta u telefonu, ali je tada potraga za željenim fajlom predugo trajala), jedino što na mom ekranu (HTC Wildfire) tekst deluje nepregledno jer tone ispod providnih strelica za navigaciju unutar programa, što, verujem, nije u tolikoj meri slučaj kod većih telefona. Nisam stekao utisak da mi pametni telefon može zameniti papirni ključ (recimo, u knjizi mi se nikad nije ispraznila baterija), ali mi se mnogo dopada da čitav ključ za ptice uvek imam u džepu. 
Da se još jednom vratim na te audio zapise; ja se njima služim samo kada u prirodi čujem neku pesmu, pa sumnjam na jednu ili dve vrste i želim da utvrdim koja je. Izuzetno sam se njima dva puta (bez uspeha) služio za dozivanje noćnih ptica, u nadi da će mi odgovoriti na zov. Činjenica je da se ti klipovi mogu koristiti i u šumskim staništima za provociranje teško primetnih vrsta, kako bi usred sezone gnežđenja došle da oteraju ono što doživljavaju kao suparničkog mužjaka na svojoj teritoriji – vas, no, u te svrhe ih treba koristiti što ređe, samo u cilju naučnog istraživanja, ali ne i puke zabave. Naime, ptica ima pametnija posla nego da vas tera – doziva ženku, tera konkurenciju i čuva teritoriju (sve to – istom epsko-lirskom pesmom), traži hranu za mlade i sl. Mnoge vrste će, suočene s elektronskim konkurentom, narednih dana više vremena posvećivati oglašavanju zauzeća teritorije pesmom, a na uštrb drugih aktivnosti, pa i potrage za hranom, smanjujući tako mladima izglede za preživljavanje. Više o etičnoj upotrebi audio klipova pročitajte ovde

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj… ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti. Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom. Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasp