Пређи на главни садржај

Tamo gde Sveti Georgije ubiva aždahu

Pola sedam ujutru, tek jedan iznad nule, ali jovanjski sneg se ubrzano topi... Krećemo niz Dunav, u Labudovo okno. Na domak peščare preleće nas „V“ sačinjeno od stotinak lisastih gusaka. One noće na vodi, pa se ujutru raspršuju ka poljima na kojima će se hraniti; no, glavnina odlazi u cik zore i ove što nas nadleću su neke zakasnele spavalice. 
U Dubovcu kočimo zbog velikog detlića, pa shvatam da je baš tu ono skretanje koje često previdim i ne uspem da pronađem. Vijugamo među raznobojnim kućama, pa uz nasip i tu smo: pogled puca na Slatinu, šroki Dunav, adu Žilavu... i riđoglave patke, labudove grpce, male ronce, sive, sinje i obične galebove, male vrance... Jata čvoraka i batokljuna po okolnom drveću. 
patka dupljašica (mužjak)
Posle sela ponovo skrećemo ka Slatini. Jata divljih gusaka u sivom nebu, na bari patka dupljašica (na engleskom – goldeneye, što je bio naziv Flemingove vile na Jamajci i filma o 007, krajnje trapavo prevedenog kao „Zlatno oko“), nad vrbama eja močvarica. Na žici, nekoliko barskih strnadica. U daljini, proleće belorepan.
Nekoliko kilometara asfaltom, pa ponovo na pesak, kroz snegom prekrivene dine, tamo gde Sveti Georgije ubiva aždahu. Veliki svračak na vrhu žbuna. Krošnja ispunjena drozdovima borovnjacima, koji uglavnom samo zimuju kod nas, mada su, tu i tamo, retko beleženi i na gnežđenju. Među njima je i nekoliko drozdova imelaša. Tu sam pre par godina posmatrao i riđeg mišara
divlja guska
Laguna Karaša je vetrovita i zatalasana. Bela od snega. Čarobno mesto, leti je sasvim prekriveno plastičnim flašama koje sa površine Dunava ovamo valja košava. Sada se ne vide. U snegu pred nama stoji divlja guska. Na vodi je dosta gluvara, nešto liski i pokoja patka dupljašica
veliki ronac (ženka)
A Karaš više nije reka - to je voda koja je ubijena pretvaranjem u ozidani, pravolinijski kanal DTD. Nedaleko mosta je laguna na kojoj uvek ima nešto ptica, mada je nezgodno mesto za zaustavljanje. Pada slaba kiša. Posmatramo velike i male ronce, pokoju zviždaru, veliku belu i sivu čaplju...
Malo dalje, na Malom pesku posmatramo lov jednog neodoljivog, pepeljastog mužjaka poljske eje iznad zasneženih oranica. Obuzima me dremež jovanjski...

PS. Posmatrali smo 49 vrsta – prilično visok broj za zimski dan. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj… ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti. Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom. Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasp