Пређи на главни садржај

Tranzicija nacionalnih parkova u naci. lovišta Srbije

Čitam, evo, nacrt novog Zakona o nacionalnim parkovima, pa se pitam, gde su autori išli u školu, ako su se uopšte školovali – i to je, po njih, povoljnije od dva moguća pitanja. Druga opcija je: s kim su u talu i s kakvom nakanom ovu sramotu sročili? Kako ne znam odgovor, a po prirodi sam optimista, ponadaću se da su, kao i 90% državnog nam aparata, neobrazovani iz oblasti kojom se bave.

Nacionalni parkovi se samo tako zovu, ali po svojoj suštini čine internacionalnu mrežu najvažnijih očuvanih segmenata životne sredine na planeti. Sastavljačima Zakona to, izgleda, nije bilo objašnjeno, pa propuštaju da kažu, zacrtaju, podebljaju i podvuku potrebu zaštite retkih i ugroženih vrsta – a u isto vreme, u članu 17, kažu da u nacionalnim parkovima posebno treba štititi lovnu i ribolovnu faunu??!!

Član 14 sve one koji u naci. parkovima razvijaju rudarstvo, industriju, građevinarstvo, energetiku, trgovinu, vodoprivredu, transport, telekomunikacije, itd, oslobađa plaćanja ma kakvih taksi. To su sve aktivnosti koje je već Dulićev Zakon o zaštiti prirode dozvolio i omogućio, a sada se ide i korak dalje, pa ih ovaj nacrt Zakona podstiče oslobadjajući sirote bogataše mrskih i nepravednih taksi.

Posebno u oči pada skrajnutost stručnih kuća, poput Zavoda za zaštitu prirode, koji je svojim istraživanjima i elaboratima koji su iz njih proistekli obrazložio potrebu i stvorio osnovu za zaštitu tih područja. Stručne kuće se po novom zakonu više ne pitaju. (Dakle, deco, završite Megatrend i palite. Ovde se struka ne traži. U ekonomiji tipa “kupim za dinar, prodam za tri – meni dva posto sasvim dosta”, struka nam ne treba.)

Po sadašnjem zakonu (još uvek važećem), stručne kuće su te koje daju obavezujuća mišljenja i usmeravaju poslove zaštite – posebno mere i aktivnosti u cilju zaštite, kao i ograničenja i zabrane. Ali, po nacrtu Zakona, ubuduće će Upravljač naci. parka to sam da određuje kroz svoje programe rada. A saglasnost na to će davati samo ministar (prizovite u sećanje lik ministra – ma kog, svejedno je, i zapitajte se da li biste mu/joj najvredniju prirodnu baštinu vaše domovine poverili bez prethodnih obavezujućih saveta stručnjaka?).

Po tom novom Zakonu, čak ni zoniranje viših i nižih režima zaštite unutar naci. parkova neće biti određeno. Samo će spoljna granica parka biti definisana, a unutrašnje granice režima zaštite će to biti samo “okvirno”, da se one potom posebno utvrde Prostornim planovima posebne namene, što dalje znači da će urbanisti, prostorni planeri i pejsažne arhitekte – a umesto biologa, geologa i ekologa –  imati glavnu reč. Da li ćemo urbanstima dozvoliti da nas uče šta je u zaštićenim područjima najvrednije i kako to treba zaštiti? Setite se samo Kopaonika, kojim u praksi upravlja JP Skijališta Srbije, iako se kao upravljač formalno vodi JP Nacionalni park Kopaonik.

Taj i takav nacrt Zakona ovih dana ide u Skupštinu na usvajanje. Ili je već i otišao. A s njim odlaze i naši nacionalni parkovi.

Dakle, ako ću slediti uputstva zakonodavnih tela moje zemlje, valja mi prodati dvogled. I kupiti pušku.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj… ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti. Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom. Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasp