Пређи на главни садржај

Постови

Приказују се постови за 2021

Savršen ptičarski ruksak: Swarovski BP Backpack 30

Konačno sam kupio savršen ptičarski ruksak! Kada sam počinjao, ruksak mi uopšte nije bio važan, ostavljao bih ga na obali i ptičario dalje kajakom, ali potom sam počeo da tražim veći i udobniji model. Za kopneno ptičarenje valjalo je svašta natrpati unutra. Onda sam nabavio stvarno dobar teleskop , pa me je počelo nervirati što ničim nije fiksiran i leti po ruksaku tamo-amo. Pa sam razmatrao a) da nađem nekog majstora što kroji cirade da mi u ruksak nekako iznutra došije dve gurtne kojima bih mogao stegnuti teleskop ili b) fotografski ruksak koji to već ima, ali oni što valjaju teže i 3 kg (+ težina teleskopa + dvogleda + svega ostalog..). I najzad, Swarovski obnovi proizvodnju modela BP Backpack 30 (tj. naruči novi model i kontigent od nemačkog Deuter-a). Koncepcijski, to je namenski ptičarski ruksak: sve je već predviđeno, od fiksiranja teleskopa, preko vršnog džepa za dvogled (kad spuštate ruksak, da vam ne bude na samom dnu), plus tvrdo dno da sve zaštiti od udaraca.  Otvara se i

Beljarica – beogradska amazonija: najavljene dobre vesti (ali još uvek nisu zvanične)

Nisam navikao na dobre vesti i sumnjičav sam prema njima. Šta bi mogla biti pozadina ovoga, neprestano se pita moj sumnjičavi um? Ali da se vratim unazad – možda ne znate vesti! Povodom 22. maja, Svetskog dana zaštite biodiverziteta, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić je najavio da će Beljarica i forland leve obale Dunava u Beogradu konačno postati zvanično zaštićeni. „Kada je reč o zaštiti forlanada leve obale Dunava koji se nalazi oko Beljarice, njegova površine je 1.850 hektara, i nakon okončanja procedure pred nadležnim institucijama, Skupština grada Beograda će doneti odluku o zaštiti“, kazao je i dodao da su beogradska prirodna dobra još jedan od potencijala razvoja grada kroz promociju eko-turizma na održiv način. Za Beljaricu ste svi već čuli. To je prostrano plavno područje između Dunava i nasipa, na najširem mestu 2,1 km i nekih 9 km2 sezonski plavljenih priobalnih šuma, industrijskih plantaža topola, rečnih rukavaca i bara sa 60 vrsta sisara (srndać, divlja svinja, v