Пређи на главни садржај

Savršen ptičarski ruksak: Swarovski BP Backpack 30


Konačno sam kupio savršen ptičarski ruksak! Kada sam počinjao, ruksak mi uopšte nije bio važan, ostavljao bih ga na obali i ptičario dalje kajakom, ali potom sam počeo da tražim veći i udobniji model. Za kopneno ptičarenje valjalo je svašta natrpati unutra.

Onda sam nabavio stvarno dobar teleskop, pa me je počelo nervirati što ničim nije fiksiran i leti po ruksaku tamo-amo. Pa sam razmatrao a) da nađem nekog majstora što kroji cirade da mi u ruksak nekako iznutra došije dve gurtne kojima bih mogao stegnuti teleskop ili b) fotografski ruksak koji to već ima, ali oni što valjaju teže i 3 kg (+ težina teleskopa + dvogleda + svega ostalog..).


I najzad, Swarovski obnovi proizvodnju modela BP Backpack 30 (tj. naruči novi model i kontigent od nemačkog Deuter-a). Koncepcijski, to je namenski ptičarski ruksak: sve je već predviđeno, od fiksiranja teleskopa, preko vršnog džepa za dvogled (kad spuštate ruksak, da vam ne bude na samom dnu), plus tvrdo dno da sve zaštiti od udaraca. 


Otvara se i spreda, kao standardni ruksak i otpozadi, kao foto-ruksaci. Da bih fiksirao teleskop, otvaram leđni deo, ali ga kasnije na terenu vadim spreda. Ruksak dolazi s pojasom, koji ja baš retko koristim, pa sam ga skinuo, ali to se da uraditi bez oštećivanja, te se naknadno može i vratiti.


Imade tu još nekoliko korisnih fora i fazona, npr. mogućnost da dvogled umesto oko vrata okačite za naramenice (istini za volju, to je tehnički predviđeno samo za novije Swarovski modele, ali se uz dodatak običnih alki za ključeve na već postojeće gurtnice sistem može prilagoditi za ma koji dvogled). Ima i vrlo jednostavan i elegantan sistem za nošenje stativa, a stiže i sa doživotnom garancijom (što više ni Karimoor ne daje). 

Inače, BP Backpack 30 je napravljen od recikliranog materijala, odnosno od 41 plastične PET boce od pola litra. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ptičarenje za početnike (15): durbin

Durbin Swarovski u Lazarevom kanjonu Iako neupućeni mešaju pojmove ’dvogled’ i ’durbin’ i koriste ih kao sinonime, durbin nije isto što i dvogled – nekako je više ’jednogled’. Ja se radije služim izrazom ’durbin’ nego ’teleskop’ (i na engleskom se taj, iako adekvatan, termin izbegava jer sugeriše astronomsku optiku, pa se obično naziva ’spotting scope’ ili samo ’scope’). Ostavimo li terminologiju po strani, dugo sam izbegavao da početnicima preporučim kupovinu durbina, pa tako i pisanje o toj temi. Isprva vam durbin zaista ne treba, dvogled je sasvim dovoljan. No, kada se virus ptičarenja udobno smesti u vama, poželećete ga... Durbin je od neprocenjive koristi kada se ptici ne može dovoljno prići – kada je u udaljenoj krošnji, na otvorenoj vodi ili muljevitom sprudu; ili kada ptici ne treba suviše prići – poput para na gnezdu. Durbin će vam omogućiti i da odredite koji je plen roditelj doneo gladnom ptiću ili starost ptica grabljivica detaljnim posmatranjem perja. Zbog velik...

Nacionalni park Đerdap: obronci Šomrde

Foto (4) Julien Birard Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa. Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. U parku je zabeleženo oko 170 vrsta ptica. Zaboravljeni put je deonica od 19 km nekada glavne regionalne rute (vozeći se tuda, teško ćete u to poverovati). Kada je Đerdapska magistrala izgrađena 1986. godine, ovaj je skoro nestao sa mapa, iz sećanja, ali i iz opštinskog budžeta za održavanje puteva. Trasa Zaboravljenog puta povezuje sela Boljetin i Dobra, najpre (idući iz Boljetina) prolazeći kroz livade Kulmature sa zabranima i ponekim voćnjakom šljiva, jabuka ili krušaka, pa dalje na sever, kroz tamne i stare bukove šume. Moja uobičajena taktika je da pre zore krenem iz Beograda sve do kanjona Boljetinske reke, na nizvodnom kraju ture, oko 170 km ili dva i po sata. Usput dopunite rezervoar u Golupcu, da vam se ne bi desilo što i meni tokom prvog ...

Grčka: vodič za ptičarenje oko Halkidikija

Planinsko područje Cholomontas, centralni Halkidiki (foto Wikimedia Commons) Razmišljao sam o ovom blogu proletos, ali su me poplave bacile u depresiju i stvorile utisak da je sasvim besmisleno ma kome opisivati gde da posmatra ptice u Grčkoj. Možda i jeste. Ipak, neki moji prijatelji su baš u tu oblast otišli, pa se već i vratili, a sve bez informacija gde da tamo traže ptice, pa ću pokušati da to sada donekle ispravim. Dakle, ako želite na ptičarenje u Grčku, najbolje vreme za posetu je druga polovina aprila i prva polovina maja, do kada se većina selica još zadržava u zemlji, dok su stanarice uveliko zauzete gnežđenjem i primetnim oglašavanjen teritorije. Ukoliko želite da kombinujete ptičarenje s kupanjem, u proleće je more još uvek prehladno, pa razmotrite kraj avgusta i prvu polovinu septembra, kada je izražena jesenja seoba – jedino što ptice tada nemaju potrebu da obeležavaju teritorije i time skreću pažnju na sebe. Kako nam je Halkidiki (i susedni zaliv Thermaikos)...