Пређи на главни садржај

Višak prstiju na ruci, ili, u potrazi za krstašem



Pošto sam ustao u vrlo necivilizovanih 3.45h, u sam cik zore sedim u kolima pored pašnjaka sa tekunicama. Još je hladno. Ni tekunica nema - i one čekaju prve zrake sunca. Ja, doduše, ne čekam tekunice, već orla krstaša, da dođe na doručak. A krstašu je brojnost u Srbiji toliko opala, da se gnezda na prste jedne ruke mogu izbrojati - i da vam nekoliko prstiju ostane višak. Ali, ni od njega ni traga.


Par vuga me nadleće, jedna peva iz obližnjeg voćnjaka (pesme potražite u dnu teksta). Kobac juri nešto što ne uspevam dobro da vidim. A krstaša, ni od kuda. Dobro, krupan je on, očekivao bih da sačeka da ogreje, da se topao vazduh stane uzdizati, kao besplatan lift, da ne troši džabe kalorije na mahanje krilima...

Struji prohladan vetrić, pa zatvaram prozor. Krešteći, vivci nadleću dolinu obližnjeg potoka, očigledno brane teritoriju na kojoj se gnezde. Prva kukavica koju ove godine vidim, sleće na žbun, okrenuta mi prefinjenoprugastim trbuhom. Crnoglava travarka, crnoglava grmuša... nigde orla. Velika strnadica peva sa vrha obližnje voćke. Iz dubine kadra čuje se tečno i zvonko, bučnim mehurićima nalik, glasanje pčelarica; takođe, mojih prvih ove godine. Tek pre nekoliko dana su stigle iz Afrike.

Najzad, bude se i prve tekunice. Neke se hrane, pridržavajući zalogaj prednjim šapicama, poput veverica. Druge se jure, treće svađaju. Četvrte stražare, uspravljene poput merkata.

I tekunice su sve ređe: sa prestankom napasanja stoke, pašnjak zarasta i one odatle nestaju (o stočnom fondu drugi put). Preoravanjem, i sam pašnjak biva uništen, a one zauvek nestaju.

Neki se pašnjaci unište na moderniji način: skine se trava sa sve busenovima i zemljom, da završi kao tepih-trava kakva se prodaje po garden centrima. Tekunice ostaju bez doma, orao bez hrane..., ali će travnjak nekog novog tržnog centra ili banke biti zaista lep i zelen.

Nekom ranijom prilikom sam posmatrao krstaša kako ovde lovi. Ne razbeže se sve tekunice uspaničeno čim ga vide - tako bi ostale gladne. Tek svaka, možda, deseta stražari uspravljena, a ostale se hrane, dok orao kruži nad pašnjakom. Stražari dovoljno poznaju orla, da po nekoj tananoj promeni u načinu leta znaju kada da oglase uzbunu, pa se tek tada sve stušte ka svojim rupama.

Jedan zec ležernim skokovima prolazi između tekunica... Eno ga! U daljini, krstaš kruži. Predaleko da bi bio opasnost za tekunice, pa se one i dalje jure i svađaju, hrane ili stražare. A globalno ugroženi orao, kruži u termalu i postaje sve manji, tačkica tek, dok konačno ne nestane s vidika. I onda ga nema više.
Pesme:





Vrste koje se pominju:
crnoglava grmuša
Sylvia atricapilla
Blackcap
crnoglava travarka
Saxicola torquata
Common Stonechat
kobac
Accipiter nisus
Sparrowhawk
kukavica
Cuculus canorus
Common Cuckoo
orao krstaš
Aquila heliaca
Imperial Eagle
pčelarica
Merops apiaster
European Bee-eater
tekunica
Spermophilus citellus
Suslik
velika strnadica
Miliaria calandra
Corn Bunting
vivak
Vanellus vanellus
Northern Lapwing
vuga
Oriolus oriolus
Golden Oriole
zeba
Fringilla coelebs
Chaffinch
zec
Lepus europaeus
Brown Hare

Коментари

Популарни постови са овог блога

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje? Nacionalni park Đerdap Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa . Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.  Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stig...