Пређи на главни садржај

U Srbiji ništa novo, deo drugi

Smučilo mi se. Prethodni šverc ptica bio je pre samo dva meseca. Dosta je da kažem da su ovoga puta rumunski državljani u bugarskom vozilu u Srbiji pobijene – a pretežno zaštićene ptice švercovali iz Srbije u Hrvatsku (misleći, pretpostavljam, da će ih odatle lakše uneti u EU), te da bez ijedne izmene može da sledi kompletan tekst bloga od pre dva meseca i da sva faktografija ostane tačna. Dokle, bre, više?!

U kesama su zatečene plovke gluvare, krdže, prepelice, poljske jarebice, liske, barske kokice, crvenonogi sprudnici, muljače, barski petlovan, barske šljuke, grlice, trepteljke, velike strnadice, batokljuni i čvorci, navodi se u vesti Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja. 

Moje pohvale idu carini koja sve češće zaustavlja takve tovare. Kritike idu na račun istražnih organa koji zatvaraju oči pred činjenicom da se sve te zaštićene ptice nisu dobrovoljno ukrcale u bugarski kombi, već su prethodno pobijene. Svi takvi slučajevi se javnosti predstavljaju kao puki šverc. E pa, šverc je samo vrh ledenog brega.

A pod vodom i skriven od očiju javnosti, ali i interesovanja policije, stoji sveprisutni krivolov. Niko javnosti ne saopštava da je te ptice pre utovara trebalo prvo poubijati. Mimo zakona.

Leševi ptica su dokaz zločina. Ne šverca. Let mrtvih ptica me se uopšte ne tiče. Ja hoću da konačno ugledam izvršioce zločina pred licem pravde. No, kako neko davno otpeva, a lotta people won't get no supper tonight, a lotta people won't get no justice tonight... Hoće li ta noć u Srbiji već jednom da prođe?

Коментари

Популарни постови са овог блога

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje? Nacionalni park Đerdap Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa . Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.  Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stig...