Пређи на главни садржај

Put za Dasadu (Indija 2)

 Copyright © Bruno Bruderer

Niska šarenih, svilenih, kineskih cvetova poskakuje mi pred očima, dok kroz vetrobran kamiona posmatram kamilju zapregu s kojom se mimoilazimo na putu za Dasadu, selo na rubu Male slane pustinje Kač. A još jutros smo putovali ševroletovim SUV-om, koji smo malopre ostavili pored puta...

Copyright © Bruno Bruderer

Prvo su mu otkazali farovi i sirena. Dobro, usred dana se bez toga i može, zar ne? U Indiji – ne! Ovde niko ne koristi migavce, niko ne vozi svojom trakom (već isključivo sredinom puta), a nemali broj vozila se i autoputem (ili nečim što mu je najsličnije) kreće u kontra smeru. Otuda su farovi, odnosno ablendovanje, presudno važan vid komunikacije među vozačima koji sredinom puta idu jedan drugom u susret. A sirena? Kako niko ne koristi migavce, agresivno sviranje znači „pusti me da te preteknem“. A mi smo se našli u vozilu koje je i slepo i gluvo.

copyright © ms. & mr. albicilla

Pošto smo prilikom mimoilaženja sa jednom volovskom zapregom jako usporili, motor se ugasio. I ostao nem na sve pokušaje guranja (potežeg SUV-a, sa gomilom bagaža), ili tragikomične pokušaje tegljenja malim tuk-tukom. U isto vreme nadletele su nas dve bele kanje, vrsta broj 162 na mojoj indijskoj listi. Jeste da nas od Dasade deli tek oko 60 km, ali to je – irelevantno.

Copyright © Bruno Bruderer

U Indiji će vam na pitanje o udaljenosti odgovor uvek izraziti u satima, a nikad u kilometrima. Tj. satima – pod idealnim okolnostima. Kada smo doleteli u Ahmedabad, čekalo nas je pet sati vožnje do Džamnagara, pet sati koji su se s lakoćom razvukli na devet. Iz mog iskustva, za 200 km vam pod idealnim uslovima treba četiri do pet sati. A kada smo SUV ostavili pokraj puta, rekli smo zbogom idealnim uslovima i ukrcali se u kabinu i tovarni prostor kamiona. Samo su kamilje zaprege na putu za Dasadu postajale sve brojnije.

copyright © ms. & mr. albicilla

Zahvalnost: na pozivu na Global Bird Watchers' Conference 2010 autor se najljubaznije zahvaljuje vladi indijske države Gudžarat, Turističkoj korporaciji Gudžarata i Odeljenju za šume Gudžarata.

Коментари

  1. Nice sharing information. if you have any issue for the rann utsav or Booking online resort in kutch. visit us at Kutch Rann Resort

    ОдговориИзбриши

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje? Nacionalni park Đerdap Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa . Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.  Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stig...