Пређи на главни садржај

Kako se slikaju senice


Kao što znate, ja nisam fotograf, samo ponekad nosim foto-aparat, mada me i to neretko mrzi. Zato vam neću pričati o blendi i ekspoziciji, pošto o tome ne bih ni imao šta da vam kažem (hmm... dok bi obratan stav bio odlična osnova za učlanjenje u Stranku i vrtoglavu karijeru, pa čak i ulaznicu na Forbsovu listu).

No, vratimo se senicama. Ako ste do sada već slikali svoju devojku/dečka ili porodicu, smatraću vas dovoljno kvalifikovanim. Dakle, ponesite foto-aparat do samog vrha Avale, na parking iza hotela. S leve strane je niz tezgi koji se završava prodavcem kokica. Kako mu senice ne bi opsedale aparat za kokanje (i dovodile higijenu istog u pitanje), on im smrvi šaku kokica na zidiću, možda dva metra dalje. I to je mesto oko koga kruže i koje po čitav dan obilaze, dovoljno okuražene da čoveku priđu i na manje od metra, mada ipak malo zaziru od nepoznatih.

Dakle, pokušajte ipak sa dva-tri metra i kakvim-takvim zumom. Pošto se ptičice u mestu zadrže jedva sekundu-dve, naoružajte se strpljenjem. Bolji ugao ćete dobiti iz klečećeg stava (a više udobnosti ako ponesete stolicu na rasklapanje). Moja fotka gore (bez kropovanja) nastala je baš tu, ali jeste najbolja od mnogo prosečnih. I nemojte propustiti da kupite kokice – ako ste ikada nešto zimi prodavali na ulici, znaćete zašto.

A ako vas zanima foto-oprema preporučljiva za snimanje ptica, pročitajte ovaj osvrt profesionalnog fotografa Saše Preradovića. Ukoliko vas zanimaju etička pitanja pristupa fotografisanju ptica, pročitajte ove smernice poljskog udruženja fotografa prirode.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

Grčka: vodič za ptičarenje oko Halkidikija

Planinsko područje Cholomontas, centralni Halkidiki (foto Wikimedia Commons) Razmišljao sam o ovom blogu proletos, ali su me poplave bacile u depresiju i stvorile utisak da je sasvim besmisleno ma kome opisivati gde da posmatra ptice u Grčkoj. Možda i jeste. Ipak, neki moji prijatelji su baš u tu oblast otišli, pa se već i vratili, a sve bez informacija gde da tamo traže ptice, pa ću pokušati da to sada donekle ispravim. Dakle, ako želite na ptičarenje u Grčku, najbolje vreme za posetu je druga polovina aprila i prva polovina maja, do kada se većina selica još zadržava u zemlji, dok su stanarice uveliko zauzete gnežđenjem i primetnim oglašavanjen teritorije. Ukoliko želite da kombinujete ptičarenje s kupanjem, u proleće je more još uvek prehladno, pa razmotrite kraj avgusta i prvu polovinu septembra, kada je izražena jesenja seoba – jedino što ptice tada nemaju potrebu da obeležavaju teritorije i time skreću pažnju na sebe. Kako nam je Halkidiki (i susedni zaliv Thermaikos)...

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...