Пређи на главни садржај

Dvogled za pet čokolada: prvi utisci

Konačno, Swarovski CL mi je u rukama. Pojašnjenje: nisam ga dobio u vlasništvo, već samo izabran da ga testiram, ok, uživam u njemu i, potom (to je onaj bolni deo), vratim fabrici... A za one koji su pratili moje priče od ranije, pa me često dočekaju sa savetom koji sam im dao, da ne samo ne uzimaju u ruke igračke koje ne mogu da kupe, već ih uopšte i ne gledaju; jeste, nisam poslušao svoj, na ličnom iskustvu zasnovan savet (u čemu se verovatno krije jedan sasvim drugačiji, podsvesni savet...).


Šta reći? Kada sam video najavu da će u julu lansirati novi model, pomislio sam: Ovo izgleda kao savršen lek za krizu srednjeg doba!

I verovatno ću se kajati, no, taj ću most kontemplirati kad do njega stignem. Pre toga ću jednostavno uživati u savršenom dvogledu.

Kao što znate, nije mi prvi put da testiram jedan Swarovski dvogled. I Macici je već testirala jedan. Naime, obavila je testiranje vodotpornosti EL-a, tako što je, hmmm... piškila po dvogledu od 2500 $. Savršeno je vodotporan, potvrđeno.  Pitam se da li će joj CL Companion 8x30, koji košta za tu fabriku sasvim umerenih 1000 $, sada biti ispod časti? Ipak je ona navikla na skuplji Swarovski nakit...


Kad sam otvorio paket, prvi utisak je bio da je sam dvogled idealnih dimenzija i odlično ergonomski rešen, samo je torba za tako kompaktan dvogled – pregolema. Jutros sam ga prvi put koristio u prirodi i ostao pri početnom utisku: dvogled je bezmalo savršen, samo futrola zauzima pola vašeg (ili mog) ruksaka.

Optika je superiorna, boje sjajne, a slika kontrastna, ali mene je tek kompaktnim dimenzijama (dužina 12 cm, širina 11,5 cm) i težinom od 500 g (verovatno najlakši 8x roof model na tržištu) oborio s nogu. To je uveliko stvar ličnog izbora. Nekome ne smeta da mu oko vrata visi cigla, no nakon 20 godina s dvogledom oko vrata, od čega pola sa jednom takvom ciglom, naučio sam da cenim kvalitete koje ovaj mališa nudi.


Konstrukcija ovog modela omogućava da vam palac udobno ulegne u namensko udubljenje, kažiprst leži na točkiću za uoštravanje, a preostalim prstima u potpunosti obuhvatite cev dvogleda, bez ičega što bi vas u tome ometalo i teralo da neki prst ili prste držite grčevito ispruženim. Jednom pred očima, dobro je izbalansiran i s lakoćom leži u rukama, ili čak samo jednoj ruci (problem sa laganim dvogledima može biti da su – previše laki, pa vam ruke podrhtavaju; ovde to nije bio slučaj).


Jutro je bilo ispunjeno žuboravim glasanjem brojnih pčelarica, kojim jato drže na okupu dok pretražuju područje. Podseća na mehuriće koji se jedan za drugim bučno pojavljuju na površini vode. Jedna je letela ka nama, da, pre nego što će nas izbeći, tek neznatno podigne glavu (pokaže nam svoje žuto grlo) i kljunom pokupi nekog insekta. Druga je insekta trljala o žicu da mu skine noge, pre nego što će izviti glavu, kao da gleda u nebo, ne bi li joj zalogaj sam skliznuo u grlo. Treba li reći uopšte da su njihove boje – jarkožuta, nebeskoplava i riđekestenjasta – bile zaista vidljive tek pomoću CL-a?

Ok, od Swarovskog sam očekivao – i dobio – standard optike zbog kog suvereno vlada tržištem skupih dvogleda (primat je 1980-ih imao Zeiss, 1990-ih Leica, oko 2000-te nakratko Nikon, ali od tada je Swaro suveren): oštro ocrtane ivice objekata, mnogo svetlosti i verne boje, nepostojanje zakrivljenosti slike blizu ivica vidnog polja, te nepostojanje one aure, obično plave, koja kod lošijih dvogleda okružuje rubove kontrastno postavljenih objekata (npr. tamna ptica spram svetlog neba).

No, tek kada ga dam drugima u ruke, dobijem smislene utiske, koji mnogo bolje opisuju CL: Auuuu! Wow!! Težak 500 grama?!! Kao pet čokolada! Ma, u tom tvom dvogledu žive male ptice, pa ih vidiš uvek kad pogledaš kroz njega!


Pokušavam da što manje gnjavim sa dosadnim tehnikalijama. Ipak, ukratko (većina toga je standard za dvoglede te klase): otporan na vodu (do 4 m dubine) i prašinu; punjen azotom, a ne vazduhom (ne može da se zamagli); uoštrava do 3 m udaljenosti (ovim nisam impresioniran, za posmatranje leptirova bi baš mogao i bliže); presvučen gumom i, navodno, otporan na udarce (u šta se, opet iz ličnog iskustva, nikako ne bih kladio); dioptrija se do +/- 4 podešava na desnom okularu; kaiš je širok i udoban, neoprenski (pod njim se malo više znojite, ali šta je, tu je), a vidno polje mu je široko sasvim impresivnih 7,1 stepen. Dosta o tome.

Poenta upotrebe dvogleda je da vam obavi željeni posao na najbolji mogući način, omogućujući vam da u tome i – uživate. Sa CL-om, upravo to i nameravam. Čućete već.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje? Nacionalni park Đerdap Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa . Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.  Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stig...