A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje?

Nacionalni park Đerdap

Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa. Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m. 

Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stignete, prespavate u parku i u subotu rano ujutru krenete u ptice. Za spavanje, kod Brnjice postoji kamp Toma (ako vam ne odgovara šator, imaju i četvorokrevetne bungalove), na Kapetan Mišinom bregu je poznati pansion (s verovatno najboljom kuhinjom u okolini), a po skoro svim selima između Golupca i Milanovca ima soba za izdavanje.

Crvenoglavi svračak, Boljetin, juna 2014.

Ptice: Iako je najproduktivniji period za posmatranje ptica ovde sezona gnežđenja, tokom maja i juna, Đerdap je značajno područje kako za gnežđenje, tako i za seobu i zimovanje ptica. Do sada je  u parku zabeleženo oko 170 vrsta: osičar Pernis apivorus, belorepan Haliaeetus albicilla, zmijar Circaetus gallicus, orao kliktaš Aquila pomarina, suri orao Aquila chrysaetos, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, jastreb Accipiter gentilis, crna lunja Milvus migrans, sivi soko Falco peregrinus, leštarka Bonasa bonasia, prdavac Crex crex, golub dupljaš Columba oenas, grlica Streptopelia turtur, ćuk Otus scops, buljina  Bubo bubo, dugorepa sova Strix uralensis, bela čiopa Apus melba, siva žuna Picus canus, planinski detlić Dendrocopos leucotos, srednji detlić Dendrocopos medius, mali detlić D. minor, šumska ševa Lullula arborea, gorska lasta Hirundo rupestris, daurska lasta Hirundo daurica, vodenkos Cinclus cinclus, belovrata muharica Ficedula albicollis, senica šljivarka Parus lugubris, rusi svračak Lanius collurio, crvenoglavi svračak L. senator, strnadica kamenjarka Emberiza cia, itd. Od pataka zimovalica se izdvajaju ređe vrste, kao što su mali ronac Mergellus albellus, baršunasti turpan Melanitta fusca i gavka Somateria mollissima; dok se po stenama kamenoloma zimi može sresti retki puzgavac Tichodroma muraria. 

Na ekranu GPS, ova ruta - ne postoji

Predlog rute: Pored planinarskih staza i grebenskih puteva prohodnih za planinske bicikle i terenska vozila, u parku nema mnogo puteva (što se pozitivno odražava na stepen očuvanosti prirode). Imajte na umu da su specijalni rezervati prirode (prvi režim zaštite) zatvoreni za posete, osim uz posebno odobrenje uprave parka koje se izdaje u svrhe naučnog istraživanja. A kako se Đerdap deli na Gornju i Donju klisuru, uzvodno i nizvodno od D. Milanovca, ptičaru – đerdapskom početniku bih savetovao da se isprva fokusira na bližu i, u pogledu reljefa i puteva (mimo Đerdapske magistrale, naravno), prohodniju Gornju klisuru (padine i greben Severnog Kučaja, uključujući Šomrdu). 

ljubičasto – predložena ruta;

crveno – magistralni put; 

zeleno – granica nacionalnog parka

Moj predlog je 20 km duga ruta od sela Dobre (155 km od Beograda) do Boljetina, kroz duboke bukove šume (visinske vegetacione pojaseve odozdo na gore obično čine šume hrasta, pa iznad njih, bukve, ali velika vlažnost klisure je to ovde okrenula naglavce, pa u senovitom podnožju raste bukva, a po osunčanom pobrđu više nje, hrast), pa dalje kroz livade Kurmature sa zabranima i ponekim voćnjakom šljiva, jabuka ili krušaka. U Dobroj postoje dva porodična pansiona, Stanojević i Cvetković, pa možete baš tu da prespavate, da se sutra u sam cik zore bacite u ptičarenje.

Odvajanje s magistrale je istočno od Dobre – neposredno posle drugog mosta s jarkocrvenom ogradom skrenite desno (sledite biciklistički putokaz za Kladovo i Donji Milanovac). Podloga je asfalt koji je od probijanja Đerdapske magistrale nestao sa mapa i iz sećanja, pa ga samo još ponegde ima, na drugim potezima ima više rupa nego puta, a na trećim se podloga sasvim oljuštila i stigla do šljunka, na koji su tu i tamo kiše nanele zemlju. No, ciljna brzina vožnje za ptičarenje i tako iznosi oko 30 km/h (link), pa i to uz česta zaustavljanja. Najviša tačka ove rute je na 500 m.n.m, gde se nalazi odvajanje desno za vrh Šomrdski Kamen (vi treba da nastavite levo za Boljetin). Od ptica, na toj deonici se mogu sresti osičar, sve ređi orao kliktaš, patuljasti orao, dugorepa sova, šumska sova Strix aluco, ćuk, prdavac, grlica, crna žuna Dryocopus martius, siva žuna, zelena žuna Picus viridis, retki planinski detlić, te srednji i mali detlić, šumska ševa, rusi svračak, a tokom studijskog putovanja u okviru ovog projekta, tamo sam zabeležio i prvog crvenoglavog svračka unutar granica ovog nacionalnog parka. 

Jedna od boljih deonica puta

Popodne možete da obiđete 8000 godina staro neolitsko naselje i, od skora pod novim krovom, muzej Lepenski Vir, a do večeri se vratite kući. Ukoliko odlučite da ostanete još jednu noć, sutradan se možete zaputiti ka Kladovu (65 km od Milanovca ili 255 km od Beograda). Istočno odatle, između sela Kostol i Mala Vrbica, leži još jedno područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA), ribnjak Mala Vrbica sa mozaikom jezera sa tršćacima, okružen pašnjacima, vinogradima, peščarom i lesnim odsekom.

Ptice Male Vrbice: do sada zabeleženo oko 120 vrsta – među njima i riđovrati gnjurac Podiceps grisegena, mali vranac Phalacrocorax pygmeus, gak Nycticorax nycticorax, žuta čaplja Ardeola ralloides, mala bela čaplja Egretta garzetta, crvena čaplja Ardea purpurea, čapljica Ixobrychus minutus, crna roda Ciconia nigra, kašičar Platalea leucorodia, čegrtuša Anas strepera, grogotovac A. querquedula, patka njorka Aythya nyroca, eja močvarica Circus aeruginosus, vivak Vanellus vanellus, vlastelica Himantopus himantopus, obična čigra Sterna hirundo, belobrka čigra Chlidonias hybridus, crna čigra Ch. niger, grlica Streptopelia turtur, kukumavka Athene noctua, leganj Caprimulgus europaeus, pčelarica Merops apiaster, modrovrana Coracias garrulus, pupavac Upupa epops, stepska trepteljka Anthus campestris, bregunica Riparia riparia, obična beloguza Oenanthe oenanthe, senica vuga Remiz pendulinus, rusi svračak Lanius collurio, sivi svračak Lanius minor, španski vrabac Passer hispaniolensis i vinogradska strnadica Emberiza hortulana.

Ne zaboravite da pažnju ovde posvetite i okolnoj peščari, kao i lesnom odseku, a ne samo jezerima. U povratku možete istraživati Miroč. 

GPS koordinate predložene rute

• Početak rute (Dobra): 44°37'45.92"N, 21°57'34.96"E
• Završetak rute (Boljetin): 44°32'24.18"N, 22° 1'51.14"E

Preporučena literatura 

Grubač, B, Milovanović, Z, Šekler, M. (2013): Ptice Đerdapa/Birds of Djerdap. JP Nacionalni park “Đerdap”, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Veterinarski specijalistički institut “Kraljevo”, Donji Milanovac - Beograd. 

Linkovi

Sajt nacionalnog parka

Preuzmite mapu Gornje klisure

Preuzmite mapu Donje klisure

Ptičarenje za početnike u 7 koraka

A i neke moje uspomene đerdapske

Prethodni vodič: Beogradsko Podunavlje za ptičare

Ovaj ptičarski pregled nastao je prilikom studijske posete Đerdapu u okviru projekta NVO Supernatural “Birdwatching Beograd i NP Đerdap” koji je finansirao DCC (Dunavski centar za kompetenciju), tokom koga je evaluiran potencijal Dunava za razvoj ekoturizma s ciljem da se domaćim i stranim gostima ponudi birdwatching kao turistički proizvod Podunavlja.