Пређи на главни садржај

Decembar je... vreme igračaka

What separates men from boys? Iako naivniji googlovori variraju od bar micve do zrelosti, a izvesne zlobnice, kakve li gluposti, čak misle da razlika leži u tome da o dečacima brinu njihove majke, a o muškarcima žene, odaću vam jednu tajnu – ispravan odgovor glasi: “The price of their toys”. To je suštinska razlika.

A ako se bavite ptičarenjem, vaše omiljene igračke, bez obzira na godine, jesu dvogled i slikovnica za identifikaciju ptica . Slikovnice na stranu, koliko ti dvogledi koštaju? To me ptičari početnici često pitaju, koji dvogled bih im preporučio? Iako nije sve u parama, na izbor će definitivno uticati poslovična debljina buđelara. Cene tih igračaka idu od, recimo, 50-100 pa do 1000 i znatno više evra.

Ako razmatrate da izvojite 1000 i više evrića, izbor vam je već znatno sužen i praktično se svodi na četiri kompanije: Leica, Nikon, Swarovski i Zeiss. Od njih, jedino Nikon ima modele za obične smrtnike i EDG za one druge, dok ostali drže cenu praveći isključivo drskoskupe stvari.

Ja sam imao tu sreću – ili nesreću, da se godinu dana služim Swarovski EL-om. Naime, Swarovski sales rep mi je dao EL da ga testiram. Osećao sam se kao novinar auto magazina kad dobije priliku da proveze koji krug u maseratiju, a onda od njega očekuju da ga vrati... Sad, kao, ja ga testiram??

Možete misliti, pa ja sam unapred znao šta uzimam u ruke i optika me kvalitetom ni u jednom trenutku nije razočarala – naprotiv. Drugo je stvar ličnih sklonosti, u mom slučaju za malo manjim i lakšim modelima, pa mi se EL stalno činio predugačkim i preteškim (sada se pojavila i nova verzija, EL Traveler, koja upravo te zahteve ispunjava). Kakobilo, i pre nego što sam ga uzeo u ruke, ja sam već znao šta mislim o njemu.

Međutim, da li vam se već desilo da jedno vreme vozite pristojna kola, a onda ponovo sednete u juga? E, u tom grmu leži zec. Ili ptica, svejedno. Otkako sam EL vratio predstavniku kompanije, stalno sam nezadovoljan drugim dvogledima. Moje mišljenje o EL-u? Odličan, 5. Moj savet onima koji razmatraju kupovinu? Nikada u ruke ne uzimajte igračku koju ne možete sebi da priuštite. Grešim – nemojte je niti gledati.
Kako većina pristojnog sveta ne može sebi da priušti one već pominjane, pre nego što počnete da gledate razne dvoglede, odgovorite sebi na nekoliko pitanja: na kakvim terenima, za kakva posmatranja i na kojim distancama ćete ga koristiti, i, koliko realno možete da izdvojite? Jedna smernica je, ne uzimajte dvogled koji u slučaju oštećenja ili krađe ne možete iznova da kupite – zaleteli ste se! Jako skup dvogled lako postaje onaj koji ste ostavili kod kuće, u strahu da ga ne ispustite ili vam ga na odmoru ne ukradu. Pa čak i ako možete da odvojite npr. 1600 €, koliko EL košta, razmislite da li biste radije na dvogled potrošili 10-20% sume, a ostatak na neko putovanje, da vidite nove ptice?

Kada znate za kakve namene ćete ga koristiti, znaćete i koje tehničke karakteristike tražite (o tome više ovde). Nešto što većina početnika ne zna je, jasniju sliku pružiće vam dvogled slabijeg uvećanja (npr. 8x), dok sa porastom uvećanja raste i broj optičkih kompromisa koje treba napraviti.

Poslednjih godina i srpsko tržište dvogleda počinje da se budi. Prisutni su modeli kvalitetnih proizvođača (na prvom mestu Swarovski, ali takođe Pentax – serija DCF, pa Minox), osrednjih ali zadovoljavajućih (npr. Olympus, Vanguard), te sva sila dalekoistočnih kompanija za koje niko nikada nije čuo, a s obzirom na kvalitet, i neće. Izuzmemo li poslednje (koji se na veliko kupuju po npr. 10 dolara komad), cene kod nas su nešto više nego što bih to smatrao prihvatljivim. Ja sam skoro razmatrao jedan kvalitetan model (ne, nije EL) koji na internetu košta od 48% do 57% sume koju mi je domaći uvoznik za njega tražio. Moja preporuka evidentno ide u pravcu kupovine na internetu, ali uz maltretiranje prijatelja iz inostranstva da se roba isporuči njima, pa vam je oni donesu. U protivnom će država da vam zaračuna onu razliku.

Коментари

  1. prenosim sopstveni komentar s drugog bloga, a na temu el dvogleda:

    imao sam verzije 8,5x42 i 10x42. iako je kuciste istovetnih dimenzija, 10x je iznenadjujuce laksi u rukama

    jeste bolji, ali je pitanje da li vam ta dodatna merica svetlosti stvarno i treba? npr. slika iz avatara je nastala kad sam, pred kisu, skupljaju se oblaci, sve mracnije..., cekao pored gnezda sokola da ovaj podigne glavu i pokaze se:

    - sa osrednjim dvogledom bih video mutnu siluetu
    - sa dobrim dvogledom bih video jasno ocrtanu siluetu
    - sa el-om sam i kontraste obojenosti video

    ta dodatna merica kvaliteta dolazi do izrazaja u ekstremnim uslovima. vecina pticara ide u prirodu po lepom vremenu, a ako neku pticu i ne vidi dobro, nije smak sveta

    pitanje je koliko je ta razlika vama zaista vazna? ili, da li ona vama vredi 1000+ evra? ako vam sredstva nisu problem, kupite ga. a ako jesu, ali biste ipak da izdvojite nesto vise za bolju optiku, od onoga sto je kod nas dostupno (pa i sire), predlazem pentaxovu seriju dcf

    ОдговориИзбриши
  2. Ово је више питање него коментар. А оно се односи на мој двоглед марке Halina, 7x50.Старије генерације. Прилично масиван, црне боје. Можда сте имали прилике да гледате кроз такав. Имам проблем. Након извесног времена сам при гледању кроз исти приметио да ми је слика некако "укрштена".Не могу да је фокусирам, ни на онај горњи окуларски точкић, који служи за подешавање диоптрије... Шта ми је чинити? И да ли знате неког пристојног мајстора?
    Можете ми одговорити на мејл: spaceballoon022@gmail.com

    ОдговориИзбриши
  3. ne znam za tu kucu, ali 7x50 bi generalno uzev, trebao biti dosta dobar u vecini situacija - ako ste spremni tu tezinu nositi oko vrata

    ne znam sta je to ukrstena slika? dvostruka slika? da li ste ispustali ili udarali dvogled? ako jeste, od udara se pomerila prizma

    ako je to, vas um donekle ispravi problem i stvori utisak da je slika ok, ali to se zavrsi glavoboljom, a posle duze upotrebe i mogucim ostecenjem vida

    ne znam gde ste? ako ste u beogradu, mozete da probate ziku puskara na 11. aprilu, preporucio mi ga je jedan lovac, kaze da tamo nose svoje snajpere. ja nisam licno isprobao preporuku

    ОдговориИзбриши
  4. Из Руме сам... Иначе покушао сам и сам да поправљам, али колико видим треба специјалан алат. Па могу погледати са тим Жиком,предпостављам да је Жика у питању?Само ми треба неки контакт.Интересују ме и сликовнице које сте негде споменули. Треба да приближимо деци птичији свет. Иначе све се то дешава у оквиру Екоиницијативе022, у окриљу извиђача из Руме. Тек сад је почела еколошка свест у нашем граду да крчи путеве... Имамо 2 језера у близини, на којима има птица, које би желели да истражимо, и наравно заштитимо. Проблема је пуно,али не маримо. Сигурно ће нам требати савети, и помоћи.Надам се да можемо да се ослонимо и на вас...

    ОдговориИзбриши
  5. ne znam kontakt, mozete da zovete centralu 11.aprila i pitate

    prirucnik ptice srbije mozete kao pdf da skinete sa http://www.ptica.org/newsletter/Ptice%20i%20IBA%20podrucja%20Srbije%20(LOA).pdf

    a knjigu je izdala liga za ornitolosku akciju srbije, loa@ptica.org

    i za drugo, tu sam

    ОдговориИзбриши
  6. Skinuli smo knjigu. Dobra je. Dvogled još uvek nisam rešio, gledam na jedno oko. Priličan je broj ptica grabljivica u okolini, tako da uživamo u njihovom letu...

    ОдговориИзбриши

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Koji je to soko-vrabac-šta-god? (8)

Svako malo dobijem jedno od onih pitanja. Najnovije je bilo: “Mala grabljivica veličine vrapca, nekakav soko? Srećem ga po gradu često. Po boji liči na stepskog sokola, ali je jako mali. Koji je to soko?”  Nije nego, soko veličine vrapca, da smo u jugoistočnoj Aziji, Africi ili Južnoj Americi, pa da pričamo... Nezadovoljan mojim odgovorom da takvo nešto u Srbiji jednostavno ne postoji, te da se verovatno samo radi o lošem opisu vetruške , nesuđeni ptičar nastavlja: “Uh kad mi neko kaže da nešto ne postoji... dakle imao sam tu pticu kući i odnegovao, odrasla je veličine vrapca, kljun je kukast kao kod grabljvica, ima pogled grabljvice, siva je kao stepski soko , ima kandže grabljivice. Osim one koju sam ja odnegovao (ispala je iz gnezda) nalazio sam i mrtve u prirodi...videcu da vam postujem fotku ako je nadjem” Naravno, slika se nikad nije materijalizovala. Ali ako je ptica zaista tolika, onda je verovatno svračak , a zbog obojenosti – ženka, ali on se nikako ne sreće često po grad