Пређи на главни садржај

4 BOJE: MODROPLAVA



akvarel (c) Szabolcs Kokay

Ibarska magistrala, užarena na junskom suncu... Dajem migavac, skrećem sa nje.

- A što idemo ovuda?

- Pa, to je neka prečica...

Vozim polako, zavojitim seoskim putem... šumarci hrasta, živice i livade, usamljeno drveće... pa sve sporije... tu bi negde trebala biti... Pratim pogledom bandere duž puta i ptice na žici... lasta... golub grivaš... eno je!

Stajem uz put, otvaram prozor – žega žurno ulazi – prinosim dvogled očima:

- Modrovrana!

- Kako si znao!?..... Znao si!

- ..pa nisi valjda zaista mislila da je prečica?

Modrovrana Coracias garrulus je odozdo nebeskoplava, odozgo riđekestenjasta. A čak i da kolorit nije dovoljan, još je i prilično malobrojna, do 20 parova u Vojvodini i do 45 parova u srednjoj Srbiji, pa joj još i brojnost opada, i kod nas i u svetu. Uz to, Bugarska je slične veličine kao Srbija, a brojnost modrovrane u Bugarskoj je oko 2000 parova. I Mađarska je slične veličine, a oni imaju skoro 1000 parova. I sada se vratite u Srbiju, koja nema ni 100 parova!

Polovina svetske populacije ove ugrožene vrste je u Evropi (prevashodno južnoj i istočnoj), a tu je za 15 godina već nestalo preko 30% pređašnjeg broja. U Srbiji je situacija još i gora, pa je u periodu 1990-2002 nestalo oko 60% populacije. Ugrožava je primena pesticida, kojima joj trujemo hranu; preoravanje livada i pašnjaka, zbog čega ostaje bez područja za ishranu; te ukrupnjavanje poseda, usled koga nestaju živice, drvoredi i šumarci i, s njima, duplje u kojima se gnezdi.

Kao da je nesvesna toga, naša modrovrana širi krila, otkrivajući sa donje strane raskošno modroljubičasta letna pera, i poleće sa žice da uhvati povećeg zelenog skakavca. Potom njime udara po žici, da otkine noge, pre nego što će ga progutati.

Taj prizor se odigrava u jednoj od beogradskih opština. Modrovrana je strogo zaštićena vrsta u Srbiji. Uz to, modrovrana se nalazi u Aneksu I Direktive o pticama EU. Ovo područje ne uživa nikakvu zaštitu. A moralo bi.

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Ptičarenje za početnike (15): durbin

Durbin Swarovski u Lazarevom kanjonu Iako neupućeni mešaju pojmove ’dvogled’ i ’durbin’ i koriste ih kao sinonime, durbin nije isto što i dvogled – nekako je više ’jednogled’. Ja se radije služim izrazom ’durbin’ nego ’teleskop’ (i na engleskom se taj, iako adekvatan, termin izbegava jer sugeriše astronomsku optiku, pa se obično naziva ’spotting scope’ ili samo ’scope’). Ostavimo li terminologiju po strani, dugo sam izbegavao da početnicima preporučim kupovinu durbina, pa tako i pisanje o toj temi. Isprva vam durbin zaista ne treba, dvogled je sasvim dovoljan. No, kada se virus ptičarenja udobno smesti u vama, poželećete ga... Durbin je od neprocenjive koristi kada se ptici ne može dovoljno prići – kada je u udaljenoj krošnji, na otvorenoj vodi ili muljevitom sprudu; ili kada ptici ne treba suviše prići – poput para na gnezdu. Durbin će vam omogućiti i da odredite koji je plen roditelj doneo gladnom ptiću ili starost ptica grabljivica detaljnim posmatranjem perja. Zbog velik...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

Grčka: vodič za ptičarenje oko Halkidikija

Planinsko područje Cholomontas, centralni Halkidiki (foto Wikimedia Commons) Razmišljao sam o ovom blogu proletos, ali su me poplave bacile u depresiju i stvorile utisak da je sasvim besmisleno ma kome opisivati gde da posmatra ptice u Grčkoj. Možda i jeste. Ipak, neki moji prijatelji su baš u tu oblast otišli, pa se već i vratili, a sve bez informacija gde da tamo traže ptice, pa ću pokušati da to sada donekle ispravim. Dakle, ako želite na ptičarenje u Grčku, najbolje vreme za posetu je druga polovina aprila i prva polovina maja, do kada se većina selica još zadržava u zemlji, dok su stanarice uveliko zauzete gnežđenjem i primetnim oglašavanjen teritorije. Ukoliko želite da kombinujete ptičarenje s kupanjem, u proleće je more još uvek prehladno, pa razmotrite kraj avgusta i prvu polovinu septembra, kada je izražena jesenja seoba – jedino što ptice tada nemaju potrebu da obeležavaju teritorije i time skreću pažnju na sebe. Kako nam je Halkidiki (i susedni zaliv Thermaikos)...