Пређи на главни садржај

HINT: Pticologija na srpskom i majica za dž.

Web sajtovi sa kvizovima za identifikaciju ptica nisu nikakva novost. Ono što jeste novost jeste sajt Bird Identification koji ima i verziju na srpskom - Prepoznavanje ptica.

Radi se o sajtu norveškog Nord-Trøndelag University Collega koji je okupio širok krug saradnika u cilju da identifikaciju ptica i usavršavanje tog znanja i veštine ponudi na svim evropskim jezicima. Zahvaljujući trudu volontera LOA, posebno Željku Stanimiroviću i Nikoli Stanojeviću, možete učiti o izgledu i glasanju ptica na svom jeziku, uključujući i naše nazive vrsta.

Dakle, kliknete na sledeći link http://www.birdid.no/index.php, pa u padajućem meniju odaberete Serbian (za sada poslednji) i potom pratite uputstva na svom jeziku. Za početak krenite na Kviz za obuku. Kviz ima 6 nivoa. U prva četiri su samo ptice Srbije, a na petom i šestom su ptice cele Evrope.  

Prvi nivo su ptice iz parkića ispred zgrade, koje vidite i kroz prozor. Drugi nivo su najčešće ptice koje žive nedaleko naselja i u parkovima. Treći nivo su sve redovne vrste u Srbiji (stanarice, gnezdarice selice, prolaznice, zimovalice). Četvrti nivo su sve vrste ikada zabeležene u Srbiji. Peti nivo je redovni nivo za ptice Evrope (kao treći nivo, samo za celu Evropu), a šesti nivo su sve vrste koje postoje na spisku za Evropu (razne vrste ševa, strnadica, itd. koje doleću iz Sibira i Bliskog istoka)

A kada se malo okuražite, preporučem da se registrujete i upustite u Zvanični test. Po okončanju tog zvaničnog testa, besplatno ćete na kućnu adresu dobiti sertifikat i majicu sa logotipom sajta – provereno i iz Srbije, funkcioniše.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

Ptičarenje za početnike (15): durbin

Durbin Swarovski u Lazarevom kanjonu Iako neupućeni mešaju pojmove ’dvogled’ i ’durbin’ i koriste ih kao sinonime, durbin nije isto što i dvogled – nekako je više ’jednogled’. Ja se radije služim izrazom ’durbin’ nego ’teleskop’ (i na engleskom se taj, iako adekvatan, termin izbegava jer sugeriše astronomsku optiku, pa se obično naziva ’spotting scope’ ili samo ’scope’). Ostavimo li terminologiju po strani, dugo sam izbegavao da početnicima preporučim kupovinu durbina, pa tako i pisanje o toj temi. Isprva vam durbin zaista ne treba, dvogled je sasvim dovoljan. No, kada se virus ptičarenja udobno smesti u vama, poželećete ga... Durbin je od neprocenjive koristi kada se ptici ne može dovoljno prići – kada je u udaljenoj krošnji, na otvorenoj vodi ili muljevitom sprudu; ili kada ptici ne treba suviše prići – poput para na gnezdu. Durbin će vam omogućiti i da odredite koji je plen roditelj doneo gladnom ptiću ili starost ptica grabljivica detaljnim posmatranjem perja. Zbog velik...

Koji je to soko-vrabac-šta-god? (8)

Svako malo dobijem jedno od onih pitanja. Najnovije je bilo: “Mala grabljivica veličine vrapca, nekakav soko? Srećem ga po gradu često. Po boji liči na stepskog sokola, ali je jako mali. Koji je to soko?”  Nije nego, soko veličine vrapca, da smo u jugoistočnoj Aziji, Africi ili Južnoj Americi, pa da pričamo... Nezadovoljan mojim odgovorom da takvo nešto u Srbiji jednostavno ne postoji, te da se verovatno samo radi o lošem opisu vetruške , nesuđeni ptičar nastavlja: “Uh kad mi neko kaže da nešto ne postoji... dakle imao sam tu pticu kući i odnegovao, odrasla je veličine vrapca, kljun je kukast kao kod grabljvica, ima pogled grabljvice, siva je kao stepski soko , ima kandže grabljivice. Osim one koju sam ja odnegovao (ispala je iz gnezda) nalazio sam i mrtve u prirodi...videcu da vam postujem fotku ako je nadjem” Naravno, slika se nikad nije materijalizovala. Ali ako je ptica zaista tolika, onda je verovatno svračak , a zbog obojenosti – ženka, ali on se nikako ne sreće često po ...