Пређи на главни садржај

HINT: Pticologija na srpskom i majica za dž.

Web sajtovi sa kvizovima za identifikaciju ptica nisu nikakva novost. Ono što jeste novost jeste sajt Bird Identification koji ima i verziju na srpskom - Prepoznavanje ptica.

Radi se o sajtu norveškog Nord-Trøndelag University Collega koji je okupio širok krug saradnika u cilju da identifikaciju ptica i usavršavanje tog znanja i veštine ponudi na svim evropskim jezicima. Zahvaljujući trudu volontera LOA, posebno Željku Stanimiroviću i Nikoli Stanojeviću, možete učiti o izgledu i glasanju ptica na svom jeziku, uključujući i naše nazive vrsta.

Dakle, kliknete na sledeći link http://www.birdid.no/index.php, pa u padajućem meniju odaberete Serbian (za sada poslednji) i potom pratite uputstva na svom jeziku. Za početak krenite na Kviz za obuku. Kviz ima 6 nivoa. U prva četiri su samo ptice Srbije, a na petom i šestom su ptice cele Evrope.  

Prvi nivo su ptice iz parkića ispred zgrade, koje vidite i kroz prozor. Drugi nivo su najčešće ptice koje žive nedaleko naselja i u parkovima. Treći nivo su sve redovne vrste u Srbiji (stanarice, gnezdarice selice, prolaznice, zimovalice). Četvrti nivo su sve vrste ikada zabeležene u Srbiji. Peti nivo je redovni nivo za ptice Evrope (kao treći nivo, samo za celu Evropu), a šesti nivo su sve vrste koje postoje na spisku za Evropu (razne vrste ševa, strnadica, itd. koje doleću iz Sibira i Bliskog istoka)

A kada se malo okuražite, preporučem da se registrujete i upustite u Zvanični test. Po okončanju tog zvaničnog testa, besplatno ćete na kućnu adresu dobiti sertifikat i majicu sa logotipom sajta – provereno i iz Srbije, funkcioniše.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područje? Nacionalni park Đerdap Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa . Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.  Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stig...