Пређи на главни садржај

Knjige i aplikacije za pametne telefone za dž.


Ključevima – priručnicima za identifikaciju ptica sam se u više navrata bavio, ali sam tada opisivao knjige dostupne u domaćim knjižarama. No, godine su prošle, a po tim knjižarama se, tada nova i stidljivo ponuđena odeljenja prirodnjačkih izdanja pogasila i svela na one priručnike za kučkare i mačkare, te za držače ptica po kavezima, što sa prirodnjačkom literaturom ima veze koliko i Stari zavet sa Poreklom vrsta.

Ovako ili onako, Collins 2 (Collins Bird Guide - Svensson, Mullarney & Zetterström) je oduvao konkurenciju s polica i iz terenskog ranca, pa, iako te knjige čuvam iz sentimentalnih razloga, sve ih ređe koristim. No, ova knjiga je velika i teška koliko i Ptice juga Afrike ili Ptice Indijskog potkontinenta – a svaka od tih pokriva bar dva puta više vrsta. Moja averzija prema debljini ove knjige ide dotle da na putovanja nosim i svoj omiljeni Beasley ključ (The New Birdwatcher's Pocket Guide to Britain and Europe - Peter Hayman, Rob Hume) koji bukvalno staje u džep košulje, pa tada Collinsa ostavljam u kolima kao backup.

Postoje još dva izdanja posebno preporučljiva potpunim početnicima, pa i malo iskusnijim: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja (Dragan Simić, Slobodan Puzović) i Ptice Hrvatske i Europe sa Severnom Afrikom i Srednjim Istokom (Heinzel, Fitter & Parslow).
Poslednjih godina su se pojavili ključevi kao besplatne aplikacije za pametne telefone. Moja omiljena je Aviasoft (http://www.aviasoft.co.uk/), koja nudi ključeve za ptice i cveće, insekte i drveće, gljive i gmizavce, itd. Ja sam instalirao samo ptice, radi odlično i ne usporava telefon (koji je već i bio iritantno spor, pa tu ne vidim razliku). Mimo onoga što nudi papirno izdanje Collinsa, Aviasoft daje i po jednu fotografiju svake vrste, te kratke audio klipove (10-30 sec) svih vrsta Zapadnog Palearktika. Lako se pretražuje (to ovako izgleda), posebno zgodno kod audio klipova (od ranije sam imao glasanje mnogih vrsta u telefonu, ali je tada potraga za željenim fajlom predugo trajala), jedino što na mom ekranu (HTC Wildfire) tekst deluje nepregledno jer tone ispod providnih strelica za navigaciju unutar programa, što, verujem, nije u tolikoj meri slučaj kod većih telefona. Nisam stekao utisak da mi pametni telefon može zameniti papirni ključ (recimo, u knjizi mi se nikad nije ispraznila baterija), ali mi se mnogo dopada da čitav ključ za ptice uvek imam u džepu. 
Da se još jednom vratim na te audio zapise; ja se njima služim samo kada u prirodi čujem neku pesmu, pa sumnjam na jednu ili dve vrste i želim da utvrdim koja je. Izuzetno sam se njima dva puta (bez uspeha) služio za dozivanje noćnih ptica, u nadi da će mi odgovoriti na zov. Činjenica je da se ti klipovi mogu koristiti i u šumskim staništima za provociranje teško primetnih vrsta, kako bi usred sezone gnežđenja došle da oteraju ono što doživljavaju kao suparničkog mužjaka na svojoj teritoriji – vas, no, u te svrhe ih treba koristiti što ređe, samo u cilju naučnog istraživanja, ali ne i puke zabave. Naime, ptica ima pametnija posla nego da vas tera – doziva ženku, tera konkurenciju i čuva teritoriju (sve to – istom epsko-lirskom pesmom), traži hranu za mlade i sl. Mnoge vrste će, suočene s elektronskim konkurentom, narednih dana više vremena posvećivati oglašavanju zauzeća teritorije pesmom, a na uštrb drugih aktivnosti, pa i potrage za hranom, smanjujući tako mladima izglede za preživljavanje. Više o etičnoj upotrebi audio klipova pročitajte ovde

Коментари

Популарни постови са овог блога

Beogradsko Podunavlje – pet najboljih mesta za posmatranje ptica

U Beogradu se dvadesetak mesta izdvaja po svojoj popularnosti među lokalnim posmatračima ptica. Neki ta mesta odabiraju spram bogatstva ptičjeg sveta, drugi zbog blizine stanovanja i dostupnosti, treći po omiljenom tipu staništa... U ovom vodiču ću pokušati da predstavim neka od njih, na Dunavu ili u plavnoj zoni reke. Beograd se nalazi na spoju Panonske nizije i pobrđa Šumadije, na spoju dve velike reke, kao i po sred seobenih puteva ptica. Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske reke su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kembridžu potvrđene za područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA). Kvalifikacione vrste su bile najveći orao Evrope – belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 ptica močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije). IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha i skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između ...

Grčka: vodič za ptičarenje oko Halkidikija

Planinsko područje Cholomontas, centralni Halkidiki (foto Wikimedia Commons) Razmišljao sam o ovom blogu proletos, ali su me poplave bacile u depresiju i stvorile utisak da je sasvim besmisleno ma kome opisivati gde da posmatra ptice u Grčkoj. Možda i jeste. Ipak, neki moji prijatelji su baš u tu oblast otišli, pa se već i vratili, a sve bez informacija gde da tamo traže ptice, pa ću pokušati da to sada donekle ispravim. Dakle, ako želite na ptičarenje u Grčku, najbolje vreme za posetu je druga polovina aprila i prva polovina maja, do kada se većina selica još zadržava u zemlji, dok su stanarice uveliko zauzete gnežđenjem i primetnim oglašavanjen teritorije. Ukoliko želite da kombinujete ptičarenje s kupanjem, u proleće je more još uvek prehladno, pa razmotrite kraj avgusta i prvu polovinu septembra, kada je izražena jesenja seoba – jedino što ptice tada nemaju potrebu da obeležavaju teritorije i time skreću pažnju na sebe. Kako nam je Halkidiki (i susedni zaliv Thermaikos)...

Šta Cigani, pederi i kormorani imaju zajedničko?

Veliki vranci duž obala Lima snimljeni tokom autorovih istraživanja ptica vodenih staništa. Foto (3) Nenad Dučić. Godinama se o kormoranima, odnosno vrancima (reč kormoran potiče od latinskog corvus marinus – morska vrana), šire laži, u čemu je nedavno učestvovala i b92, ne samo prenoseći govor mržnje i poziv na istrebljenje („izlovljavanje“) ovih ptica, već i izvrtanjem verovatno jedine tačno navedene činjenice u originalnoj vesti Glasa Zapadne Srbije. Vest koji nam nudi GZS navodi kako su „kormorani ... ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima“. Kakvi su ti limski ribolovci koje su ptice rasterale? Da li se njihovoj deci vršnjaci u školi smeju kao onima čiji očevi panično beže od ptica?  GZS dalje lamentuje: „uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno“. Naravno da je zabranjeno. Izlovljavanje kormorana ne bi bilo ništa manje od namernog uništenja populacije ili dela popula...