Пређи на главни садржај

Nova oprema: modularni durbini Swarovski


Swarovski Optik je prošle jeseni predstavio svoju novu generaciju durbina (teleskopa). Modeli ATX/STX (prvi imaju okular pod uglom u odnosu na objektiv, a drugi “pravolinijski”), otišli su korak dalje u odnosu na ranije. Kod starijih generacija ste mogli da promenite okular i, s njim, uvećanje, ali ne i izbor tipa durbina: pravolinijski (sada STX) ili “uglasti” (sada ATX). Od prošle godine možete kombinovati dva okulara koji u sebi sadrže uglasti ili pravolinijski element durbina, sa tri različita objektiva, dolazeći do šest mogućih kombinacija sa Swarovision tehnologijom. 

Modularni durbini iz porodice ATX/STX praktično znače da, uz postojeći okular, naknadno možete da dokupite novi objektiv, pa možete imati teleskope različitih namena, od onih sa velikim prečnikom objektiva za tmurne zimske dane, pa sve do laganih modela pogodnih za putovanja (najlakša verzija teži 1585 g). Dodajte na to da se ovi durbini razdvajaju na dva, približno jednaka dela, pa su otuda i jednostavniji za pakovanje u ručnom prtljagu. Pored dva opisana okulara, ponudu zaokružuju tri verzije objektiva sa prečnicima od 65, 85 i 95 mm, koji se sa objektivima spajaju bajonetom, kao objektivi s foto-aparatom, pa je zamena jednog drugim praktično trenutna.

Novi modeli su i ergonomski pogodniji za korišćenje. Naime, kod starijih generacija, uoštravanje je uvek bilo na sredini, ali je izmena uvećanja (tj. promenljive žižne daljine - zoom) bila na samom okularu, pa je trebalo pomerati ruku napred-nazad, što ometa posmatranje i dovodi do gubitka ptice iz vidnog polja. Sada su oba prstena na sredini tela durbina (na “struku”), pa možete manipilisati i oštrinom slike i uvećanjem takoreći istovremeno, bez pomeranja ruke, sve vreme zadržavajući pogled na ptici.

Field flattener” sočiva omogućavaju podjednako oštru sliku od jednog do drugog ruba slike, što do posebnog izražaja dolazi kada posmatrate s najsnažnijim uvećanjima i, posledično, najsuženijim vidnim poljem. Inovativna optička podloga, zaključno s HD sočivima, nudi izrazite kontraste i zasićenost bojama, kao i veliku rezoluciju slike pri digiscopingu. U pogledu zooma, ATX/STX durbini nude raspone 25-60×65 i x85, kao i 30-70×95; te vidno polje širine 41 m na 1000 m udaljenosti pri uvećanju od 25x. Srazmerno veliki odmak oka od okulara omogućava udobno posmatranje kroz naočari. Premazi SWARODUR i SWAROTOP poboljšavaju reprodukciju boja i prijem svetla u sumraku ili magli, dok premaz SWAROCLEAN sprečava prianjanje prljavštine o stakla. 

Ova porodica durbina dopunjena je i novim rešenjima za digiscoping (fotografisanje kroz durbin), koja su razvijana uporedo s teleskopima, što je dovelo do jednostavnog i za upotrebu brzog sistema. U ponudi su dva fotografska adaptera koji omogućavaju da se durbin koristi kao objektiv foto-aparata: TLS APO apochromatic telefoto objektiv je adapter za ambicioznije DSRL foto-aparate sa izmenljivim objektivima; dok je preklopni adapter DCB II namenjen za kompaktne, džepne aparate (ograničenje: upotrebljiva su uvećanja objektiva foto-aparato samo do 4 puta). TLS APO praktično znači da ili gledate okom, ili sliku vidite na ekranu foto-aparata (samo ili-ili); dok preklopno svojstvo adaptera DCB II nudi mogućnost podizanja i dalje fiksiranog foto-aparata radi posmatranja okom, kao i brzo spuštanje radi fotografisanja kroz durbin.

Nastavak: Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Koji je to soko-vrabac-šta-god? (8)

Svako malo dobijem jedno od onih pitanja. Najnovije je bilo: “Mala grabljivica veličine vrapca, nekakav soko? Srećem ga po gradu često. Po boji liči na stepskog sokola, ali je jako mali. Koji je to soko?”  Nije nego, soko veličine vrapca, da smo u jugoistočnoj Aziji, Africi ili Južnoj Americi, pa da pričamo... Nezadovoljan mojim odgovorom da takvo nešto u Srbiji jednostavno ne postoji, te da se verovatno samo radi o lošem opisu vetruške , nesuđeni ptičar nastavlja: “Uh kad mi neko kaže da nešto ne postoji... dakle imao sam tu pticu kući i odnegovao, odrasla je veličine vrapca, kljun je kukast kao kod grabljvica, ima pogled grabljvice, siva je kao stepski soko , ima kandže grabljivice. Osim one koju sam ja odnegovao (ispala je iz gnezda) nalazio sam i mrtve u prirodi...videcu da vam postujem fotku ako je nadjem” Naravno, slika se nikad nije materijalizovala. Ali ako je ptica zaista tolika, onda je verovatno svračak , a zbog obojenosti – ženka, ali on se nikako ne sreće često po grad