Пређи на главни садржај

15 minuta Dunava


Dunav ispred Beograda je prava zamka za ređe vodene ptice. Prvo mi je B. javio da je prevez i dalje u jatu riđoglavih pataka ispred sportskog centra 25. maj, pa sam ga ugledao čim sam došao. Većina pataka je na vodi držala kljun ispod krila i glavu položenu na leđa. Ni prevez nije bio izuzetak, no njegova narandžasta glava je upadljivo odudarala od okolnih riđih. Taako.. štiklirana i poslednja patka koja se viđa kod nas.

Skeniram durbinom jato, neobična patka ronilica... crne glave zelenog odsjaja i svetlih, smeđim prošaranih bokova – morska crnka, mužjak uzrasta prve zime i još nepotpunog perja odrasle ptice. Sada ja njemu javljam za morsku crnku... i to već ide tako, naizmenično. Retko stignemo da odemo zajedno, ali svako malo jedan drugom javljamo ređe vrste. I sada on razmišlja kako da ugrabi slobodno vreme da pre mraka stigne do 25. maja.

Na parkingu otsutno ulazim u kola... neobično taman galeb se spušta do vode... da kandžama – a ne kljunom, pokuša nešto da uhvati! Ni 40 m od obale Dorćola, odrasli orao belorepan sjajnobelog repa (mlađim, još nezrelim pticama rep je taman) s nekoliko zamaha ogromnih krila grabi visinu i odlazi u pravcu druge obale Dunava. Belorepani se lako viđaju, ali videti ga na takvoj blizini i bez dvogleda, prava je privilegija.

Sve to je trajalo možda petnaestak minuta, a onda sledi povratak u grad, čeka me jedan sastanak. A kako ste vi proveli pauzu za kafu?

Коментари

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Septembar je... vreme udžbenika

Pozabaviću se, zato, udžbenicima za posmatranje ptica, tj. ilustrovanim priručnicima za prepoznavanje vrsta, odnosno tzv. 'ključevima'. Jedan ključ je već preveden na srpski (Heinzel, Fitter & Parslow), a njegovo izdavanje zastalo kod para, ili nedostatka istih, evo ovaj… ...a pre toga možete u boljim knjižarama potražiti engleska izdanja koja se najčešće zovu ‘Birds of Britain and Europe’. Ukoliko se u naslovu ne pominje odrednica ‘Europe’, može se desiti da knjiga ne prikazuje sve vrste koje se na našem kontinentu, pa tako i našoj zemlji, mogu videti. Poslednjih godina se ključevi za ptice redovno viđaju u našim knjižarama (IPS, Plato), no izbor zna da oscilira i, u vreme nastajanja ovog članka, veoma je mršav. Uglavnom se svodi samo na Bruuna, koji se na Amazonu izdvaja najnižom cenom. Dakle, preporučujem knjige ilustrovane crtežima u boji (a ne fotografijama), kod kojih se uz ilustraciju nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i višebojna mapa rasp