Пређи на главни садржај

Mirno spavaj, Nano


U Engleskoj sam bio svedok kako se nakon sedam dana hladnog talasa lovcima preporučuje da obustave lov, kako ne bi pucnjavom terali ptice u beg i nepotrebno trošenje kalorija, što im otežava ishranu, povećava utrošak energije i uopšte ih iscrpljuje i otežava preživljavanje nepovoljnog perioda. Kada hladni talas potraje 14 dana, dalji lov se zabranjuje u cilju pospešivanja preživljavanja. I potom se vratim u Srbiju, ispričam o tom sjajnom zakonskom rešenju prijateljima, uz pitanje kako da to unesemo u naše lovno zakonodavstvo?
I dobijem odgovor da u Zakonu o lovstvu ono stoji još od 1993, ali ga nadležni ne sprovode! A u članu 46. izričito se navodi: “Divljač zaštićenu lovostajem zabranjeno je loviti: 1) ako je ugrožena požarom, poplavom, snežnim nanosima, poledicom i drugim elementalnim nepogodama ...” Tokom čitave druge polovine januara noćne temperature su bile ispod nule, a puške prašte li prašte.
Dakle, nadležni Zakon ne sprovode. A za nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu zaduženo je Ministarstvo poljoprivredno, kao i Inspekcija lovna, kaže se dalje u članu 60. Znači, zna se i ko je kriv što se Zakon ne poštuje. A u članu 62 stoje kaznene odredbe za nepoštovanje stavova iz člana 46, što se definiše kao privredni prestup i kažnjava po Zakonu o privrednim prestupima. Dakle, i kazna je za nepoštovanje Zakona propisana. Ali bi državni aparat trebao da kazni samog sebe, pa se Zakon ne sprovodi.
Puške prašte li prašte, a ministar Dragin mirno spava. Kako je 2. februar je Svetski dan zaštite vlažnih staništa, a najznačajnija močvarna područja identifikuju se baš po brojnom prisustvu barskih ptica, srpski ornitolozi, okupljeni oko LOA, DZPPV i drugih NVO, obratili su se nadležnima – Odeljenju za šumarsku i lovnu inspekciju Ministarstva poljoprivrede; Odeljenju za zaštitu životne sredine u oblasti zaštite i korišćenja prirodnih dobara, resursa i ribarstva Ministarstva životne sredine – sledećim upitom:
Poštovani
S obzirom da se hladni talas zadržava tokom čitave druge polovine januara, da je vec drugi po redu ove zime, sa dnevnim i noćnim temperaturama daleko ispod nule, poleđenim stajaćim vodama, barama i ribnjacima i vecim ili manjim kolicinama snega,
S obzirom da barske ptice u takvim okolnostima vreme provode odmarajući se, mirujući i čuvajući energiju ili se hraneći da nadoknade utrošene kalorije,
S obzirom da ih lovci i u takvim ekstremnim uslovima love, pucnjavom rasplašuju sa lokacija za odmor i ishranu, teraju da troše kalorije na let i bežanje, time dodatno iscrpljuju i smanjuju otpornost organizma da podnese nepovoljan period,
Što prepoznaje i priznaje i Zakon o lovstvu (objavljen u "Sl. glasniku RS" broj 39/93, 44/93, 60/93), koji u članu 46. izričito navodi: “Divljač zaštićenu lovostajem zabranjeno je loviti: 1) ako je ugrožena požarom, poplavom, snežnim nanosima, poledicom i drugim elementalnim nepogodama ...”
Ornitolozi Srbije Vas pitaju zašto, shodno svojim ovlašćenjima i obavezama, niste reagovali i lovačkim udruženjima naložili da privremeno obustave sve lovne aktivnosti, odnosno kada nameravate da proglasite meru privremene zabrane lova u cilju očuvanja populacija pernate divljači?
U potpisu:
Liga za ornitološku akciju Srbije, Beograd; Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine, Novi Sad; Ekološli pokret Stanišić, Stanišić; Ekološko istraživačko društvo Mladen Karaman, Kragujevac, i Udruženje ljubitelja prirode Riparia, Subotica

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Dr Sergej Dimitrijevič Matvejev, 1913-2003

Pisano 2003; objavljeno u Acrocephalusu, Vol. 24, No. 116: Dr. Matvejeva sam prvi put sreo posredstvom "Rasprostranjenja i života ptica u Srbiji" iz 1950, na koju sam naišao u knjižari SANU negde početkom devedesetih. Prošlo je još par godina pre nego sam saznao da je autor ne samo živ, već i dalje aktivan ornitolog. Prvi put smo se uživo čuli kada se tokom osnivačke skupštine Lige za ornitološku akciju SCG telefonom obratio da nam čestita na inicijativi, te ponudi nekoliko svojih knjiga za buduću biblioteku. Doživeo sam to kao naročitu čast, budući da je uobičajeno da se amateri obraćaju stručnjacima, a retkost da ta komunikacija teče u suprotnom pravcu. Nekoliko dana kasnije sam Dr. Matvejeva posetio u njegovom domu u ulici Veljka Dugoševića u Beogradu. Tom prilikom sam saznao da je, pomalo iznenađujuće, prvo zavrsio arhitekturu i svoj prvi ornitoloski rad (o seoskom detliću Dendrocopos syriacus ) objavio 1938, da bi tokom II svetskog rata završio biologiju. Takođe, uvek

Zavodljiva težina lakoće: durbin Swarovski STX

Ovog vikenda sam ponovo pronašao onog crnog galeba koji je kod nas retkost, a o kom sam vam već (više puta) pričao . Otkrio sam ga na istom mestu gde se i prošle zime zadržavao, samo što sam ovog puta ja našao način da mu priđem mnogo bliže. Prvo sam napravio nekoliko dokumentacionih fotki mobilnim kroz durbin 25-60×65 Swarovski STX – iz ruke (tj. bez adaptera), a onda mi se ispraznila baterija. Kako galeb nije pokazivao znake želje da ode ma kuda, otišao sam kući po foto-aparat i napravio još jednu seriju slika. I znate šta mi je zapalo za oko? Slike pravljene ziljavim mobilnim, ali kroz teleskop, bile su umnogome oštrije od onih snimljenih foto-aparatom. Pa sam se setio svog brata, foto-reportera, koji je nekom prilikom bacio pogled kroz moj Swarovski dvogled i odmah rekao: “Brrate, kako ovo oštro crta!” Ja volim kompaktnu i laganu opremu. Nisam spreman da teglim suvišne stotine grama koje - kada dodate sasvim nespretan i pretežak, a navodno dobar stativ - ubrzo post

Koji je to soko-vrabac-šta-god? (8)

Svako malo dobijem jedno od onih pitanja. Najnovije je bilo: “Mala grabljivica veličine vrapca, nekakav soko? Srećem ga po gradu često. Po boji liči na stepskog sokola, ali je jako mali. Koji je to soko?”  Nije nego, soko veličine vrapca, da smo u jugoistočnoj Aziji, Africi ili Južnoj Americi, pa da pričamo... Nezadovoljan mojim odgovorom da takvo nešto u Srbiji jednostavno ne postoji, te da se verovatno samo radi o lošem opisu vetruške , nesuđeni ptičar nastavlja: “Uh kad mi neko kaže da nešto ne postoji... dakle imao sam tu pticu kući i odnegovao, odrasla je veličine vrapca, kljun je kukast kao kod grabljvica, ima pogled grabljvice, siva je kao stepski soko , ima kandže grabljivice. Osim one koju sam ja odnegovao (ispala je iz gnezda) nalazio sam i mrtve u prirodi...videcu da vam postujem fotku ako je nadjem” Naravno, slika se nikad nije materijalizovala. Ali ako je ptica zaista tolika, onda je verovatno svračak , a zbog obojenosti – ženka, ali on se nikako ne sreće često po grad