Постови

Carski ulov: veliki crnoglavi galeb

Слика
Foto: Nena Panjković Veliki crnoglavi galeb je ptica koja se gnezdi u Centralnoj Aziji, a zimuje u priobalnim vodama Crvenog i Arabijskog mora, te Bengalskog zaliva (pre par nedelja sam ga i sam posmatrao na Arabijskom moru). A u subotu sam se nekim poslom našao na Adi Huji. Dvogled, naravno, oko vrata, skeniram veliko jato običnih galebova ... kad, jedan je ogroman. Ali OGROMAN. Odmah sam znao šta gledam, istu onu vrstu koja mi je nedavno nadletela plažu u Mandviju, u zapadnoindijskoj oblasti Kač. Da iznenađenje bude veće, ta je vrsta prvi put zabeležena u Srbiji tek 2007. kod Kanjiže (I. Hulo), potom kod Apatina (N. Spremo), kasnije kod Subotice (O. Sekereš) i evo sada, ispred Beograda - a unutar područja od međunarodnog značaja za ptice (eto još jedne potvrde tog značaja) „ Ušće Save u Dunav “. Zaokupljen poslom, skrenuo sam pogled i momentalno je počeo da mi radi crv, da ubeđujem sebe kako mi se samo učinilo od nekog običnog galeba da je neobičan... Ne bi mi bilo prvi put...

Ptica s naslovne strane

Слика
…ili putovanje na kraj sveta photos copyright (c) ms. & mr. albicilla Mimoilaženje sa konjskom dvokolicom sa bidonima za pitku vodu... Utaban zemljani put vijuga kroz otvorenu savanu s niskim trnovitim akacijama i suvom i poleglom travom u pretežno pustinjskom distriktu Kač, Gudžarat, Indija. Savanu nadleću brojna i bučna jata ždralova . U nastavku, muljeviti sprud se proteže u nedogled, na njemu – krivokljuni sprudnik ; put se sada pruža pokraj nasipa, na njemu - ćubasta ševa . Još jedna dvokolica s vodom, ovu vuku dva vola. Ostavljam akacije za sobom i ulazim u selo, podignuto na uzdignućima jedva pola metra iznad onog spruda koji plavi plima.. A selo se sastoji od šatora, velikog broja šatora od jutenih vreća, iza ograda od pruća. Čitavo sele miriše na ribu – razlog njegovog postojanja. Uz nedaleku ogradu, jedna koza se hrani ribom koja se suši duž pruća. Niti jednog drveta u čitavom selu. Put vijuga između domaćinstava obavijenih mirisom ribe, pokraj muljevitih kaljug...

J-E-L-E-N!!!

Слика
Jašta. Jelen. I to ne pivo... Januarsko sunce, niotkuda vetra, gole njive, vozim nasipom, otvorenih prozora, osmatram ptice. Ne znam niti kuda put vodi, osim da je pretežno zapadno, ka Dunavu, ka ritu... Nad njivama, graciozni pepeljastosivi mužjak poljske eje . Strnadica žutovoljka (c) Szabolcs Kokay Golo granje i zaostali plodovi šipka privlače barsku strnadicu i poljske vrapce . Nešto kasnije, još jedna strnadica, žutovoljka ...  Sada vozim uporedo s rukavcem: mali gnjurac , velika bela čaplja , brgljez , jato češljugara , među njima i nekoliko zelentarki ... Na pecaroškom molu mi pozira vodomar – a ja mogu da ga fotografišem jedino mobilnim... Niz šarmantnih kućica među topolama. Izdvaja se jedna sa raskošnim trščanim krovom, pozelenelim od mahovine... Samo nedostaje tabla “The Prancing Pony“. Pokret iza kuća... krdo... rogato! Desetak mužjaka! Jelen , šinko, jelen! Moji prvi jeleni ikada!  Nova godina počinje novom vrstom na životnoj listi. Kada ste poslednji ...

Bazanje po decembarskoj magli

Слика
Ne znam šta rade ti nesrećni nazovi-meteorolozi: nekoliko dana vremenskih prognoza, pa čak i ona u vestima u 11 prethodne večeri, sve su sugerisale hladno jutro, pa kasnije skoro 10 stepeni i – sunčano! Uprkos tome, temperatura je i dalje uporno ispod nule, po granju je inje, a magla može nožem da se seče. Naravno, pošao sam u – ptičarenje, pa mi je pogled na maglu (u maglu? svakako ne – kroz maglu, to nije bilo moguće) izmamio nekoliko lepih misli na temu nazovi-stručnjaka koje iz puke uljudnosti neću podeliti s vama. Kola poskakuju zemljanim putem, pokraj koga me dočekuje barska strnadica , na niskoj grani... pa izvodi pravi ples, trzajući bočno repom i potom brzim koracima u stranu prateći svoj rep. Mišar na njivi, mišar na žbunu..., mišari su bili najupadljivije ptice. Veći broj ovih ptica iz severnih zemalja dolazi da kod nas zimuje, ali se potom i vraćaju kući, ne ostaju kod nas da iz’edu sve fazane, začiće, lanad, prasiće , lovački podmladak i šta li već ne... Kafa u maglo...

Three nuances of yellow or longing for the South

Слика
Photos & translation © Ksenija Putilin A few cars move through the first cold of November over yellow grasslands (and it was only a day ago that I had had coffee in the warmth of an Indian summer sun), mottled with wooded hills of planted conifers. The Lada Niva heading the convoy stops, followed by all of the vehicles behind it, and twenty-odd ornithologists from the area between the Macedonia and Slovenia busily search the gloomy sky. These participants of the BirdLife workshop Wings Across the Balkans, have entered Ovche Pole, in the North-East of Macedonia – you have never heard of this place, unless you have relatives there. This is my first time here as well, after at least a decade of legends about it. Ravens over the nearby hill, then a Common Buzzard and … the reason we stopped, the rare Eastern Imperial Eagle soars over the hill ( If I had an eagle's wings, I would rise and fly with them, To our own shores, to our own climes, …) and lands on top of th...

A perfect day

Слика
Driving through bright yellow leafs of beech forests in carst region of Southern Kucaj Mt. in eastern Serbia on an early November day... Sun shining through leafs while following a winding forest road towards a small lake. Tranquil moments by the water and two Dippers appearing from somewhere, one of them staying near to hunt aquatic insects submerging its whole body, even diving. Pure magic.

Sedam rana od sedam jarana

Слика
Sedam sekretara i sedam samuraja, sedam grehova i sedam patuljaka, sedam vrhova i sedam mora, sedam gora i sedam čuda, sedam veličanstvenih … sedam osmina, (…ubijeno) sedam boraca nove libijske vlade, (…od penzije) sedam vekni hleba više … basta!  A kako mi ipak nije bilo dosta googlovanja za smislom broja sedam, napravio sam izbor 49 ornitoloških vrhova Srbije. Naime, program međunarodno značajnih područja za ptice (Important Bird Areas ili IBA) BirdLife Internationala uz pomoć domaćih stručnjaka radi na identifikaciji IBA područja, njihovom monitoringu i zaštiti. A neko područje stiče status IBA ukoliko ispunjava stroge kriterijume zasnovane na prisustvu ugroženih vrsta ptica.  Oko 12.000 područja u skoro 170 zemalja do sada je steklo status IBA, a u Srbiji su identifikovana 42 IBA područja. Sledi izbor sedam reprezentativnih IBA sa po sedam značajnih i za to područje karakterističnih vrsta ptica, ili, kako bi to HMH rekao, sedam rana od sedam jarana:   ...